NARCIZAM Jeremy Holmes.docx

February 15, 2019 | Author: Katarina Valerijev | Category: N/A
Share Embed Donate


Short Description

Download NARCIZAM Jeremy Holmes.docx...

Description

NARCIZAM Jeremy Holmes UvodNarcizam se zacinje u zrcalu - od zrcalece majke, maj ke, cije sjajno oko i prisupacan osmije!odrazavaju njezinu rados u djeeu, preko zavodljive ali klausro"o#icne $dvorane zrcala$prejerano za%inicki! rodielja ili suicidalno& pacijena koji se o&leda u !ladnom,#ezivonom zrcalu prazne kupaonice, do vodene povr%ine koja raz#ija Narcisovu sliku uisucu komadica cim je on poku%a za&rlii'(vi smo "ascinirani zrcalima' Ali ko&a i %o vidimo vidi mo kada se za&ledamo u nji!) *a li nas seono %o vidimo doima kao ne%o u+e - kao sranac koje& jedva prepoznajemo) Iz&ledamo li$u redu$ - kazemo li se#i $spreman si$ dok se pripremamo za za#avu) *ivimo li se poajnoonome %o vidimo ili se pak skvrcimo u uzasu i &a+enju, popu pauljka iz #ajke koji prvi puvidi svoju nakaznos) *ojerujemo li se pred zrcalom, na&injemo li se unara&, udvaramo livlasioj slici) Ili, popu Rem#randa, &ledamo izravno u lice koje nam uzvraca po&led irudimo se dokucii ajne se#sva - se#sva koje je u isi ma! ako #lisko i ako u+e) Havelock llis, seksolo& s kraja devenaeso& soljeca, prvi je povezao klasicno& Narcisa spsi!olo%kim poe%kocama ako %o je !omoseksualnos, koju se ada smaralo seksualnomperverzijom, vidio kao paolo&iju lju#avi prema se#i mu%karac voli dru&o& mu%karca, ili zenazenu, kao odraz se#e a ne kao preposavljeno prikladno& pripadnika suprono& spola' (o&a i.ks"ordski rjecnik en&lesko& jezika de/nira narcizam, rijec koju je skovao 0il!elm Nackeprikazujuci llisovo djelo, kao $mor#idnu lju#av prema se#i ili divljenje se#i$' Uocimo nuzniari#u $mor#idna$ - lju#av prema se#i nije nuzno pro#lemaicna, ne&o se opcenio smarao#iljezjem psi!olo%ko& zdravlja'1ojam $narcizam$ moze se upore#ljavai na vi%e razlicii! nacina' U laickom l aickom smislu on je&oovo isoznacan s usmjereno%cu na se#e ili preokupirano%cu so#om, i njime se prikladnoopisuju oni koji ceso iz&ovaraju zamjenicu $ja$, oni ciji raz&ovor poprima o#lik koji je  jednadu&o&odi%nja supru&a kronicno& kronicno& narcisa nazvala $Radio $Radio Ja$' 1rema C!arlesu Rycro"u,narcizam ycro"u,narcizam je varijana solipsizma2 endencija da se se#e korisi kao re"erennu ocku oko kojese usrojava usrojava iskusvo' U om smislu, okrice da nismo  jedini kamencic na o#ali i da svije nijesvoren nijesvoren samo radi nas ukljucuje &u#iak narcizma'U ome se krije implician vrijednosni vrij ednosni sud o kojemu je psi!oanaliza poku%ala eoreizirai3 #iiusmjeren na se#e je normalno i pri!valjivo za mlade, ali ako se#icnos opsane i u odraslojdo#i, ona znaci neprila&o+nos i osu+uje se' 1riom se #ri&a za dru&e i alruizamsuprosavljaju nesposo#nosi ili od#ijanju da se svije vidi s #ilo koje& &ledi%a osim svo&avlasio&, uz posljedicu &u%enja u+i! osjecaja'Idejom narcizma sluzili su se auori popu C!risop!era 4asc!a kako #i sociolo%ki opisalisklop sajali%a o#iljezeni! krajnjim individualizmom, nedosakom zanimanja za pro%los ili#uducnos, nepo%ovanjem prema dru&ima, dr u&ima, zaokupljeno%cu oso#nim odnosima nau%r#poliicke nau%r#poliicke akivnosi i ne#ri&om za dru%venu ko!eziju' 5ako 5ako opisani ljudi mo&li #i 6ne #ezmalo purianske zavisi7 #ii $ja-&eneracija$ dana%nje mlade ujecajne srednje klase, ilidekadenni !edonisi iz europske europske srednje klase u do#a /n de sieclea koje je ako lijepo opisao.scar 0ilde 6o kojemu cemo jo% &ovorii7' 8olekivni ili &rupni narcizam u osnovi je akorazlicii! pojava kao %o su osjecaj rasne superiornosi e razni kulovi i mesijanska okupljanja

u kojima se individualni narcizam moze ili le&iimizirai ili uopii u posvecenosikarizmaskom vo+i'1si!oanaliicka poimanja narcizma svrsavaju &a u ri kae&orije3 li#idinalni narcizam,desrukivni narcizam i zdravi narcizam' (i&mund 9reud smarao je $primarni narcizam$normalnim razvojnim supnjem u kojemu dijee #lazeno misli samo o se#i' 5aj supanjpre!odi o#jeknim odnosima, sposo#nosi da usposavimo odnos s dru&ima - $invesiramoli#ido$ u nji!' 9reud je vjerovao da su ljudi koji pae od paranoje i s!izo"renije, a u nekojmjeri i od !ipo!ondrijski! #olesi, u sanju nekim &u#ikom prouzrocene re&resije na$sekundarni$ narcisicki supanj u kojemu je $li#ido$ 6ovdje s!vacen kao svojevrsan psi!icki:uid7 povucen iz vanjsko& svijea i reinvesiran u nji! same i nji!ovo vlasio ijelo' Ronald;rion naziva o sanje psi!icko& povlacenja u se#e $li#idinalnim narcizmom$'(uprono ome, 8arl A#ra!am, a poslije i kleinovska %kola 6pose#ice Her#er Rosen"eld i .o8ern#er&7, isicu desrukivne aspeke narcizma, kada narcis paolo%ki zavidi, mrzi i akivnozeli uni%ii o#jek, naime dru&o&a' (amo se#svo smije posojai' Her#er Rosen"eld sluzi se jakom mea"orom $ma/je$ koja je preuzela um i okruno ne dopu%a nikakav vanjski odnos'5aj rijum"alni $de#elokozni$ narcizam suprosavljen je li#idnom $mimozasom$ narcizmu,koji je vi%e o#ram#ene ne&o desrukivne naravi'5reci psi!oanaliicki prisup narcizmu povezuje se sa %kolom psi!olo&ije se#sva Heinza8o!ua' 8o!u je smarao da narcizam, j' lju#av prema se#i, i o#jekna lju#av ne vorekoninuum, ne&o su o dva odvojena razvojna smjera koji raju cijeli zivo, sa svojimpose#nim o#iljezjima i paolo&ijom' Isaknuo je zdrav aspek narcizma i vrdio je darodieljsko o#ozavanje djece, djecja uz#u+enos so#om i svijeom, e $normalne$ nade, eznje,am#icije i ideali pripadaju s"eri poziivno& narcizma' 1rema om modelu, kako razvojnapreduje, narcizam se ne zamjenjuje o#jeknom lju#avlju ne&o se u#lazava posupnim&u#ljenjem iluzija, ako da i u zrelosi narcizam lezi u osnovi samopo%ovanja i realisicni!ciljeva' $(ekundarni narcizam$ i nesposo#nos napredovanja na puu umjerene lju#avi premase#i pojecu od $narcisicki! rana$, koje ceso nasaju rodieljskim zanemarivanjem ilizlosavljanjem' 1riom, #uduci da im nedosaje vanjsko vrednovanje nji!ova narcizma 6$Mi ene smaramo vrijednim lju#avi$7, pojedinci se vracaju na supanj lju#avi prema se#i, kako #iocuvali #arem malo nade i moivacije'Mno&a od i! psi!oanaliicki! poimanja o#iljezje su psi!ijarijsko& s!vacanja narcizma u8em#er&ovu pojmu $narcisicko& poremecaja licnosi$, u kojemu je pacijen usmjeren premase#i i za!jevan, precjenjuje svoje sposo#nosi i svoju pose#nos, zavidan je, iskori%ava dru&ei zanemaruje u+e osjecaje - ali ispod o&a #om#asicno& isicanja vlasie vaznosi pacijen jeceso du#oko deprimiran i rpi od jako& osjecaja praznine' 8ao %o cemo vidjei, pomocakvim pojedincima velik  je izazov za psi!oerapiju' 8linicke mani"esacije narcizmaU ovom odjeljku razmori cu aspeke narcizma kako se pojavljuju u psi!oanaliickoj siuaciji,a dijelim i!, donekle umjeno, na $pore#an narcizam$, svakodnevni $klinicki narcizam$ i$u%anceni narcizam$'Najociiji primjer pore#no& narcizma moze se vidjei u normalnoj rodieljskoj "ascinaciji iponosu na svoju djecu, %o je, kako cemo vidjei, preduvje da #i djeca razvila do#rosamopo%ovanje' 9reud je o rekao ovako3Rodieljska lju#av, koja je ako dirljiva i zapravo ako djeinjasa, nije ni%a dru&o ne&oponovno ro+eni rodieljski narcizam koji, prevoren u o#jeknu lju#av,

nepo&re%ivo okrivasvoju prija%nju prirodu'Naravno, vecina rodielja uspijeva realizmom u#lazii narcisicko ula&anje' .ni uspijevajuvidjei svoje poomsvo kao pose#na #ica, s vlasiim projekima, cija svr!a nije samo daispune nade i am#icije rodielja' Iso ako, kao %o isice Neville (ymmin&on, djelovornorodieljsvo ukljucuje veliku zrvu narcizma, osavljanje posrani vlasie usmjerenosi na se#ekako #ismo se usredoocili na dijee i omo&ucili mu da na+e vlasio& parnera'No posoje i pojedinci koji ne mo&u a da ne &ovore o svojoj djeci, pose#no ako su uspje%na,cime izazivaju odre+enu zavis i zamor slu%aelja' (licno ome, oni cija se konverzacija sasojiu&lavnom od isicanja vlasii! posi&nuca, #o&asva i poznansava s vaznim i ujecajnimljudima, ceso ime kompenziraju osjecaje #eznacajnosi i manje vrijednosi' Nji!ove recenicepune su imenica $ja$ i $moje$ primarna im je pore#a da #udu u sredi%u pozornice, ali vrlomalo se zanimaju za zivo i reakcije svo&a slu%aeljsva' Mo&u #ii za#avni i "ascinanni, alikakad su nepodno%ljivo dosadni'No oni mo&u izazivai i zavis, jer vecina nas ima osake narcizma koje smo poisnuli uprocesu razvoja, ali nikada i! nismo od#acili, ne&o samo djelomicno nadi%li u korisopipljiviji! zadovoljsava o#jekni! odnosa' ;o&ai i slavni, uz pomoc svoji! reklamni!srojeva, nude nuzne ikone na koje projiciramo svoje narcisicke nade i zudnje' $Narcisicki#alon$ sa svojim svjelucavim odrazima izazovno nam le#di nad &lavom, a kada pukne,nje&ov punik osaje &ol i sazaljivo ranjiv'5erapeuove reakcije na klijena neprocjenjiv su pokazaelj prisunosi narcisicki! pojava'Ceso se javlja osjecaj nedosaka svarno&a konaka ili dijalo&a s klijenom, koji se napovr%ini moze sla&ai s erapeuovim komenarima, ali se upim i romim po&ledom vracaisvojim preokupacijama a da ne pokaze da su erapeuove rijeci imale ikakav ujecaj na nje&a'5erapeu moze osjecai dosadu, iskljucenos, ljunju ili nameanje 6kao da se erapija odvijaz#o& nje&a, a ne z#o& klijena7, a moze mu #ii cak i zavidan, jer se klijenov zivo doimaoliko zivopisnijim i uz#udljivijim od nje&ova vlasio&'Jedna od zavodljiviji! mani"esacija narcizma javlja se kod klijenaa koji idealiziraju iprecjenjuju erapiju i svo& erapeua' Inzisiraju na ome da i! lijeci vr!unski srucnjak,naj#olji koji posoji3 ni%a manje od o&a nece #ii dovoljno do#ro' 5erapeu posaje spasielj,o#daren pose#nim mocima koje kompenziraju pacijenove osjecaje o#icnosi i #eznacajnosi'Jedna erapeukinja, do#ro poznaa po svojim izvrsnim srucnim knji&ama, odlucila je da neceradii s klijenima koji joj se o#racaju nakon cianja njezini! djela3 zakljucila je da oni uvijeku nju projiciraju jake narcisicke ceznje koje se ceso odupiru analizi i ona i! nuzno razocara jer se ne moze mjerii s idealom $savr%eno& erapeua$ koji joj oni namenu'(ada mozemo razmorii neka karakerisicna o#iljezja oz#iljnije& narcizma' U clankuo#javljenom >' 8arl A#ra!am posveio se $ne&aivnom narcizmu$, u kojemu pacijeni, %o je paradoksalno, nisu ako nepopravljivo zadovoljni so#om ne&o su neprekidno u sanjujesko#na nezadovoljsva' Narcizam ne&aivni! narcisa sasoji se u ome %o su oni jednakoako zaokupljeni so#om kao i nji!ovi velicansveni ro+aci, ali zaro#ljeni su u mrznji premase#i, a ne u lju#avi'A#ra!am navodi *jeca%vo i mlados 4ava 5olsoja3?Ceso sam se o&ledao u zrcalu, od koje& sam se uvijek okreao s e%kim osjecajem depresije,pa cak i &a+enja' ;io sam uvjeren da je moj vanjski iz&led neu&odan, a nisam se mo&aouje%ii ni uo#icajenom uje!om u im slucajevima - nisam mo&ao reci da je moje liceizrazajno, ineli&enno ni uocljivo'

?9reud je zapazio $ne&aivnu erapijsku reakciju$ u kojoj pacijenima posaje sve &ore kada imse ponudi prikladna inerpreacija nji!ove panje, %o je izraz ne&aivno& narcizma' U i!pacijenaa $idealno ja$ je ako udaljeno od $svarno&a  ja$ da se eznja prema njemu doimauzaludnom - ideal je predaleko da #i o njemu uopce mo&lo razmi%ljai' ;uduci da pacijenamoze zadovoljii samo savr%ensvo, on se odupire svakom poku%aju promjene - smanjivanja jaza izme+u svarno& i zeljeno& polozaja - kako #i ocuvao saus @uo i relaivnu udo#nos'4judi se ceso #oje promjene i drze se ono&a %o vec imaju, ma kako o #ilonezadovoljavajuce3 panja moze #ii perverzno zadovoljsvo ako je #liska'Izvori o& ne&aivno& narcizma ceso se nalaze u sro&om nad-ja koje se inernaliziralo naemelju rodieljski! o&ranicenja' Jedna pacijenica opisala je kako se jedno&a dana vraila iz%kole, odu%evljena ime %o je posi&la == od
View more...

Comments

Copyright ©2017 itdaklak.info Inc.
SUPPORT itdaklak.info